Oglasi

[oglas_1]

Bio je jedan od posljednjih velikih europskih komornih slikara, a ujedno i jedan od velikih preteča moderne umjetnosti. Njegovo slikarstvo obuhvaća široko razdoblje od posljednjih faza rokokoa do romantizma i tijekom desetljeća stvorio je nasljeđe koje je nadahnulo generacije umjetnika. Njegove slike, crteži i gravure odražavaju Španjolsku u kojoj je živio sa svojim praznovjerjima, strahovima i junaštvom. Velik dio rada Francisco Goya (Fuendetodos, 1746.- Bordeaux, 1828.) sastaje se od ove nedjelje u Zaklada Beyeler iz Basela u najveća retrospektiva slikara do danas izvan Španjolske.

Izložba organizirana u suradnji s Muzejom Prado, koji je već posudio desetak djela, okuplja najreprezentativnija djela aragonskog genija te neka rijetko izlagana u muzejima i privatnim zbirkama Europe i Amerike. “Goya je bio slikar zapanjujućih portreta i izumitelj zagonetnih slikovnih svjetova. vrlo je osobno. Upravo iz tih proturječja proizlazi fascinacija koju stvara”, kaže Martin Schwander, kustos uzorka.

Oglasi

Zapravo, održavanje izložbe uz 275. godišnjicu njegova rođenja nije bilo u prvotnim planovima Zaklade Beyeler (bilo je planirano za svibanj 2020.), ali pandemija je tako htjela. Daleko od toga da to smatra pogrešnim korakom, Schwander vjeruje da je "izložba dobila na važnosti i odjekuje vremenom u kojem živimo". Ukupno, 75 slika i stotinu gravira i crteža Oni su ti koji ilustriraju kako je slikar “bio jedan od pionira moderne umjetnosti”.

Goya, profano i sveto

Izložba predstavlja kronološki prikaz života i djela genija. S ciljem prikazivanja uloge koju je imao u svoje vrijeme i dočaravanja originalnosti njegova slikarstva, posjet otvaraju primjeri “njegova primitivnog i rokoko rada”. No, citat posebno naglašava njegovu zrelost i obraća pažnju na njegova kasnija djela. U tom smislu, kustosica jamči da se “perspektive na slikara” otvaraju kroz “sveta i profana djela i suprotstavljajući prikaze Krista scenama čarobnjaštva, portrete povijesnim slikama i mrtve prirode žanrovskim scenama.

Poznato je da je Goya svojim djelima odražavao društveni, politički i vjerski život tadašnje Španjolske. I to je učinio prikazujući prizore borbi s bikovima i sajmova, crkvenih ustanova i zatvora, azila i sudova inkvizicije. U tom smislu, kustosica ističe neke radove malog formata koji se uglavnom nalaze u privatnim španjolskim kolekcijama te su stoga rijetko izlagani izvan naše zemlje. “U ovim slikama, kao iu svojim crtežima i gravurama, dao je na volju svom unutarnjem nadahnuću”tvrdi Schwander.

To je slučaj s kompletnom serijom od osam slika sačuvanih iz madridske zbirke Marquêsa de la Romana, koje su prvi put izložene otkako se mogu vidjeti u muzeju Prado. Osim njih, dodaje, četiri ploče sa žanr scenama pripadaju Kraljevskoj akademiji likovnih umjetnosti San Fernando. Naravno, Zaklada Beyeler predstavlja i dvorskog slikara koji je bio Goya, mukotrpan put u kojem je krčio put izbjegavajući zavist, a uz slike koje su naručivale kraljevske porodice, pripadnici aristokracije i prosperitetne srednje klase „pronađeni su djela kojima je ostvario umjetničku slobodu.”

Oglasi

Schwander navodi da “Njegov rad je pun kontradikcija.” Goya je slikao lijepe i uznemirujuće slike, bio je “izumitelj osobnih i zagonetnih slikovnih svjetova i, ujedno, jedan od posljednjih velikih dvorskih slikara u Europi”. Proživio je burna vremena poput Francuske revolucije ili rata za neovisnost, ali uvijek "postigao najveće počasti pomirivši se s ovim promjenjivim režimima".

Osim svojih vještičjih prizora, u kojima slikar bilježi praznovjerje Španjolske svoga vremena, i San razuma proizvodi čudovištagravirama u kojima vizualizira i kritizira ljudsku iracionalnost, kustos ističe prisutnost portreta vojvotkinje od Albe (1795.) ili ikonične Maja se obukla (1800.-1807.) koje prate izložena rijetka platna Maja na balkonu to je Maja i provodadžija. “Svojim prikazom zavodljive ženstvenosti, anticipira jednu od Manetovih najljepših slika, Brojač“, uvjerava on.

Philippe Parreno ulazi u Quinta del Sordo

Philippe Parreno: "Peti od gluhih"

Vidljiv je utjecaj Goyina djela na stvaraoce kasnijih generacija. O svojoj bliskosti s djelom govorili su Eugene Delacroix, Picasso, Miró, nadrealisti ili Francis Bacon, ali i aktualne ličnosti poput Jenny Holzer ili Philippe Parreno “Oni govore o Goyi kao o velikom utjecaju na njihov rad.” Zapravo, izložba je nadopunjena projekcijom filma u kojem Parreno sudjeluje crne boje. Protagonist djela je Quinta del Sordo, farma koju je umjetnik kupio u blizini Manzanaresa i na kojoj je oživio mračne slike svojih posljednjih godina. 14 murala "izvorno su naslikani u njegovoj rezidenciji na periferiji Madrida i vjerojatno nisu bili namijenjeni za izlaganje javnosti", pretpostavlja kustos.

Krhkost ovog kompleta, koji je dio zbirke Museo del Prado, znači da ga nije moguće posuditi Parreno ih je snimio tijekom noći u umjetničkoj galeriji. “U Parrenovu umjetničkom istraživanju, ova vizionarska remek-djela snimljena su izbliza i upotpunjena imaginarnim zvukovima. Ova fascinantna instalacija ilustrira Goyin trajan utjecaj na naredne generacije, od Picassa i Warhola do danas,” kaže Schwander.

Njegova modernost očituje se u njegovim crtežima i gravurama, gdje pokazuje intimnu i osobnu stranu. On “u svojim kasnijim crtežima bilježi i dojmove svakodnevnog života i svoje noćne more”. Ukratko, izložba obećava, po riječima kustosice, iznenađenja i za one koji poznaju Goyu.

@scamarzana